STRANI RADNICI U HRVATSKOJ POVEĆALI OBIM POSLOVA I USLUGA
Gotovo pet mjeseci od početka primjene novog, liberaliziranog Zakona o strancima i ukidanja godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca koju je donosila Vlada RH, hrvatsko tržište rada preplavili su radnici iz trećih zemalja, oni izvan Europske unije, te tako riješili problem deficitarnih zanimanja za čije su radne dozvole procedure maksimalno pojednostavljene (za razliku od zanimanja za koja je propisana provedba testiranja tržišta rada). To se u prvom redu odnosi na građevinski sektor (ali i ugostiteljski, IT sektor i sl.) u kojem su posao našli brojni radnici iz Albanije, Makedonije, Turske, Kosova, pa čak i Nepala.
Strah od liberalizacije rada i boravka radnika iz trećih zemalja ne samo da je bio potpuno neopravdan, nego su upravo ti radnici riješili glavobolje brojnih poslodavaca, popunili kronično prazna radna mjesta u građevinskom sektoru, a posredno doveli do novih zapošljavanja i povećanja brojnih usluga. Pored agencija za posredovanje pri zapošljavanju čiji se broj bitno povećao, porasla je i potražnja za prevoditeljskim uslugama.
Poslodavci i agencije u posredovanju pri zapošljavanju većeg broja stranih građevinskih radnika i drugih deficitarnih zanimanja – zidara, tesara, armirača, betoniraca, zavarivača, fasadera, montera građevinskih elemenata, rukovatelja građevinskim strojevima, klesara, rukovatelja kranom, stolara, radnika visokogradnje, radnika niskogradnje, montera cjevovoda, soboslikara (ličilaca), krovopokrivača, elektroinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, montera metalnih konstrukcija, polagača keramičkih pločica, podopolagača, izolatera, limara, bravara, elektromontera, električara održavanja, vozača teretnog vozila (s prikolicom), automehaničara, autolakirera, autolimara, kožarskih radnika, krojitelja krzna i kože, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, pekara, mesara, programera, dizajnera korisničkog sučelja i sistemskog administratora – posljednjih mjeseci sve više nam se obraćaju za izradu ovjerenih prijevoda s albanskog, makedonskog, turskog i jezika drugih zemlja.
Ovjereni prijevodi se u prvom redu odnose na osobnu dokumentaciju radnika kao što su osobni dokumenti, uvjerenja o nekažnjavanju, svjedodžbe ili diplome te drugih dokumenata koja traže nadležne državne službe ili poslodavac kako bi radnici iz Albanije, radnici iz Makedonije, radnici s Kosova, radnici iz Nepala ili radnici iz Turske ispunili sve uvjete za siguran boravak i rad u Hrvatskoj.
Na poveznici – https://www.hzz.hr/content/radne-dozvole/HZZ-Lista-zanimanja-clanak-101-iznimka-od-provedbe-testa-trzista-rada-0121.pdf – donosimo Vam listu zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada.
Ako zapošljavate radnika iz inozemstva i trebate ovjerene prijevode razne dokumentacije, obratite nam se s povjerenjem.
