ANGLIZMI U HRVATSKOM JEZIKU I NEPROVEDIVO HRVATSKO JEZIČNO ČISTUNSTVO!
Upotrebljavate li anglizme, engleske riječi u svojoj svakodnevnoj govornoj i/ili pisanoj komunikaciji? Na ovo pitanje većina će bez razmišljanja odgovoriti potvrdno jer su anglizmi, razvojem interneta i suvremenih komunikacijskih kanala (internetskih foruma, TeamSpeaka, MSN i ICQ messengera, mobitel aplikacija od kojih su najpopularniji WhatsApp i Viber itd.) postali toliko “uklopljeni” u hrvatski jezik, da često nismo niti svjesni koliko anglizama upotrebljavamo. Za utjehu, ovaj problem ne muči samo slavensku skupinu jezika, već i sve ostale diljem Europe poput najvećih, germanske i romanske.
Kako je jezik živ, tako se mijenja, obogaćuje i razvija zajedno sa svojim govornicima. To znači da pojava (Ili je primjerenije reći “poplava”?) anglizama u hrvatskom jeziku nije nužno negativna, iako se bogatstvo nekog jezika mjeri postotkom vlastitih izraza za tuđice koje vuku porijeklo ili korijen iz drugih jezika. Pojava je to koja nas prati kroz povijest, pa je tako danas veliki broj riječi koje smatramo izvorno hrvatskima, uvršteno u službene rječnike hrvatskog jezika, iako korijene vuku iz niza drugih jezika: njemačkog, talijanskog, mađarskog, poljskog, turskog, grčkog… I tu ništa nije sporno.
U govoru i pismu na materinjem, hrvatskom jeziku ne treba biti isključiv. Englezi i za takve, isključive ljude imaju naziv “Grammar Police” i čak ekstremniji oblik “Grammar Nazi” koji označava gramatičkog “nacista” koji striktno inzistira na praktičnom provođenju gramatičkih pravila i upotrebi izraza isključivo iz materinjeg jezika. U hrvatskom jeziku za te slučajeve je uvriježen naziv “jezično čistunstvo” ili “jezični purizam” koji inzistira na domaćim riječima i izrazima, pa čak i u slučaju kada su na brzinu skovane i nisu zaživjele u govoru i pismu. Iz primjera u hrvatskom jeziku, znamo da neke od tih riječi – novotvorenica – zvuče neobično, neprirodno jer su skovane kao složenice kakve se koriste u njemačkom jeziku, a u nekim slučajevima zvuče i smiješno te stoga nikada nisu ušle u svakodnevni govor i širu upotrebu. To su, primjerice, dalekovidnica (televizija), brzoglas (telefon), zrakomlat (helikopter), nosiglas (mobitel), putničarstvo (turizam), velenapadaj (invazija) ili munjosprem (akumulator).
S druge strane, nedopustivo je te ono što ne smijemo prihvaćati i čemu se trebamo opirati, a to je uvođenje engleskih pravila, osobito kratica u komunikaciju na hrvatskom jeziku. Navest ćemo nekoliko primjera:1. Nazivi nekih restorana ili tvrtki, kao i naslovi, pišu se po pravilu iz engleskog jezika – svaka riječ velikim slovom. Primjerice, restoran Dva Lovca (umjesto Dva lovca), Festival Bračke Pjesme (umjesto Festival bračke pjesme), dućan Bebin Svijet (mjesto Bebin svijet) i slično. A takvih primjera je, nažalost, bezbroj.
2. Pravilo engleskog jezika da se naziv proizvoda, parka, trga i sl. stavlja ispred imenice koja pojašnjava o čemu je riječ. Najbolji primjer za takvu jezičnu konstrukciju je izraz koji se može čuti kod nekih turističkih vodiča: Sveti Duje Zvonik, umjesto zvonik Svetog Duje.
3. Iako je kratica OK diljem svijeta, pa tako i u hrvatskom jeziku naišla na široku primjenu s jednako tako širokim značenjem koje govori da je sve u redu i pod kontrolom, neke od kratica koje se koriste u pisanoj internetskoj komunikaciji i porukama, a sve više i govornoj, apsolutno su nedopustive. Neke od njih su izraz čuđenja: OMG (Oh, my Good) – O moj Bože ili ASAP (A soon as posible) – Što je moguće prije.
Na kraju, kao u drugim sferama života, pretjerivanje, netolerantnost i isključivost nisu dobre i poželjne ni u jezikoslovlju. Stoga, ne treba nas toliko zabrinjavati sve veći broj anglizama u hrvatskom jeziku pogotovo onih koji su se već godinama ukorijenili poput managera ili menadžera (direktor), branda ili brenda (robna marka) i sličnih. Ali, zato istodobno, gdje je god moguće, trebamo koristiti domaću riječ, prije nego tuđicu: računar (kompjuter), ispis (print), datoteka (file), događanje (event) itd.
Montanense prevoditeljski tim stoji vam na raspolaganju za sve vrste jezičnih usluga!
